Hemija
  • Početna
  • Sedmi razred
    • Hemija i njen znacaj
    • Materija i supstanca
    • Fizicka i hemijska svojstva supstanci
    • Fizicke i hemijske promene supstanic
    • Ciste supstance
    • Smese
    • Razdvajanje sastojaka smese
    • Atom
    • Hemijski simboli
    • Gradja atoma,jezgro atoma
    • Atomski i maseni broj,izotopi
    • Relativna atomska masa
    • Elektronski omotac
    • Periodni sistem elemenata
    • Kovalentna veza,Gradjenje jedinjenja
    • Molekul hemijske formule
    • Jonska veza
    • Valenca
    • Relativna molekulska masa
    • Kristalne resetke
    • Rastvori i rastvorljivost
    • Procentni sastav rastvora
    • Voda
    • Hemijske reakcije
    • Hemijske jednacine
    • Zakon odrzanja mase
    • Zakon stalnih odnosa masa
    • Kolicina supstance,mol
    • Stehiometrija
  • Osmi razred
    • Nemetali
    • Vodonik
    • Kiseonik
    • Sumpor
    • Azot
    • Ugljenik
    • Metali
    • Kalcijum
    • Gvozdje , aluminijum i bakar
    • Legure
    • Soli
    • Dobijanje soli
    • Svojstva i primena soli
    • Elektroliticka disocijacija
    • Mera kiselosti rastvora
    • Ugljovodenici
    • Alkani
    • Alkeni
    • Alkini
  • Autori
  • Lekcije iz biologije
  • Biologijakp
    • Sajt
    • Forum
    • Blog
    • E-ucionica
  • Kontakt
hemija.biologijakp.com
Picture

Hemijski simboli

Picture
Stari Grci su znali za samo sedam elemenata : srebro,bakar,olovo,gvožđe, živu i kalaj, dok je danas poznato 118 hemijskih elemenata.
Sa otkrivanjem sve većeg broja hemijskih elemenata rasla je i potreba za njihovim imenovanjem. Radi lakše komunikacije hemijski elementi su prikazivani simbolima. Još u srednjem veku  alhemičari su upotrebljavali  često komplikovane oznake za hemijske elemente.
Alhemijski simboli
Ovaj spisak datira iz 1803, a sastavio ga je engleski naučnik, Džon Dalton. Tokom 18. veka otkriveni su neki novi elementi i hemičari su ih obeležavali geometrijskim, kao i simbolima preuzetim iz astronomije i astrologije.
Hemijski elementi su dobili naziv prema:
  • svojstvima - npr. vodonik - graditelj vode
  • supstancama iz kojih su dobijeni - npr. kalcijum - dobijen iz kreča (lat. calx - kreč)
  • mestu ili zamlji u kojoj su dobijeni - npr. galijum - otkriven u Francuskoj (lat. Gallia)
  • naučnicima - kirijum - u čast Marije Kiri
  • nebeskim telima - helijum - Sunce
  • mitološkim ličnostima - npr. titanijum
Vodonik-graditelj vode
Plutonijum je dobio naziv po plutonu
Ajnštajnijum je dobio naziv po Albertu Ajnštajnu
Sa obzirom na to da narodi govore različitim jezicima jedan isti hemijski element je dobijao je različita imena  i različite oznake, što je dovelo do problema u komunikaciji između naučnika.
Picture
U tabeli možete da vidite nazive elemenata na različitim jezicima. A ukoliko te više zanima poreklo naziva elemenata možeš istražiti stranicu ​https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_chemical_element_name_etymologies
Rešenje ovog problema ponudio je švedski naučnik J.J Bercelijus. Prema njegovom predlogu simboli za hemijske elemente se izvode iz njihovih latinskih naziva . Za simbol hemijskog elementa uzima se početno slovo njegovog naziva. U slučaju da nazivi dvaju ili više elemenata počinju istim slovom piše se još jedno slovo iz naziva.
Prema tome:
  • vodonik (lat. Hygrogenium) se obeležava sa H (čita se "ha")
  • ugljenik (lat. Carboneum) se obeležava sa C (čita se "ce")
  • fosfor (lat. Phosphorus) se obeležava sa P (čita se "pe")
Kod elemenata koji imaju isto početno slovo dodaje se još jedno iz njihovog naziva. Primer:
  • sumpor se obeležava S (čita se "es")
  • selen se obeležava Se (čita se "es-e")
  • kalaj se obeležava Sn (čita se "es-en")
Pogledaj lekciju iz biologije "Kako biljke dobijaju imena" i uporedi je sa ovom lekcijom.
Pri izvođenju simbola iz naziva primenjuju se određena pravila:
  1. Prvo slovo hemijskog simbola je veliko drugo je malo (ukoliko postoji)
  2. Hemijski simboli se obavezno pišu latiničnim slovima pošto su izvedeni iz latinskog jezika
  3. Simboli se izgovaraju  tako što se svako slovo posebno izgovara, kao u prethodnim primerima.
Hemijski simbol ima kvalitativno (opisno) i kvantitativno (brojčano) značenje npr.
H - označava atom vodonika - kvalitativno značenje simbola
H - označava JEDAN atom vodonika  - kvantitativno značenje simbola.
Koeficijent je broj ispred hemijskog simbola. Ukoliko je taj broj jedan, onda se ne piše, već se podrazumeva (kao što se i u matematici u jednačinama broj jedan podrazumeva ispred nepoznate iks). Ovaj broj označava broj atoma nekog hemijskog elementa. Na primer 4O označava četiri atoma kiseonika.
Za kraj zabavi se tako što ćeš da napraviš reči od hemijskih simbola, mi smo izdvojili samo neke od njih :)
Hemijski simboli from Jelena Ljevar
Simboli hemijskih elemenata from Biljana Ristic
Powered by Create your own unique website with customizable templates.